Guslarski vodič kroz Dalmaciju i Herceg-Bosnu: festivali, priredbe i druženja - 2. dio

Piše: Imota Dinaroid
11. lipnja 2009.

U nastavku slijedi drugi dio mog guslarskog vodiča kroz Dalmaciju i Herceg-Bosnu. Događaji u ovome dijelu pokrivaju drugu polovicu kalendarske godine od srpnja do prosinca. Više...

Guslarski vodič kroz Dalmaciju i Herceg-Bosnu: festivali, priredbe i druženja - 1. dio

Piše: Imota Dinaroid
30. svibnja 2009.

U posljednjih desetak godina neprijatelji hrvatskih gusala, defetisti i žalosne sove već uporno kroje posmrtnu kabanicu našim guslama. Uglavnom su to umišljeni sociolozi gradske gerile ( poput Ive Žanića), lijeva novinarska pera - Miljenko Jergović, Predrag Raos, tiskotine poput bivšeg "Ferala" i još živućeg "Nacionala". Na njihovu žalost, hrvatske gusle neće da umru ( iz inata!). U nastavku, donosim spisak mjesta sa hrvatskih dinaroidnih područja (Hercegovine i Dalmacije) u kojima se hrvatski guslari tradicionalno sastaju, druže, te sudjeluju na lokalnim festivalima. Više...

Gusle moje iz šume i pećine

Hrvatska misao kao izraz povezanosti hrvatskih gusala, planina, biljnog i životinjskog svijeta

U početku bijaše šuma i pećina - naša prva domovina. Pračovjek na jednoj strani a vuk i zmija na drugoj. Svi u istome prostoru - špilji - u pobratimstvu divljine, elementarnih sila, onda kada nismo žudjeli za prirodom jer smo zapravo bili sama priroda. Danas više ne postoje pećinski ljudi. Postali smo, eto, inteligentna bića a našu posvećenu toljagu krapinskog pračovjeka zamijenismo modernim toljagama - atomskim bombama. Međutim, naš bijeg iz šumsko-pećinskog svijeta ni danas nije okončan. Mistična svojstva podzemnih pećina privlače ne samo mudroslove i proroke kroz brojna stoljeća već i hrvatske guslare - danas i među nama. Više...

MARKO KRALJEVIĆ - HRVAT !?

Piše: Imota Dinaroid
16. travnja 2009.

Hrvatska epika obiluje mnoštvom junaka, a najpoznatiji od njih svakako je Marko Kraljević. Nema sumnje, Mijat Tomić i Senjanin Ivo današnjem hrvatskom guslaru daleko su draži (naši su, rođo, naši...), ali jedno je sigurno: nema junaka i nema Hrvata kojeg su hrvatske gusle toliko proslavile kao "Srbina" Marka Kraljevića. Međutim, da li je povijesni Marko Kraljević doista Srbin? Ne - Srbin nije, dokazuje nam hrvatski znanstvenik i jezikoslovac Mate Šimundić . Marko Kraljević je Hrvat iz Imotske krajine, kaže Šimundić, točno iz onog istog mjesta (Opanci-Lovreć) gdje se Šimundić i rodio. Više...

GUSLE U HRVATSKOJ ZAJEDNICI TORONTA (KANADA)

Piše: Imota Dinaroid
4. travnja 2009.

Moja istraživanja gusala među Hrvatima Sjeverne Amerike, dovela su me do knjige "Gusle and Ganga among the Hercegovinians of Toronto" (Ann Arbor, Michigan, USA : University Microfilms International, 1978. ISBN 0-8357-0321-5) koju je objavio američki profesor Jan L. Perkowski 1978. godine. Knjigu sam pročitao i kritički obradio te bih stoga sa čitateljima "Hrvatskog Guslara" želio podijeliti neka svoja zapažanja. Više...

POVODOM ČLANKA "DIPLARI I GUSLARI: SVE NAS JE MANJE"

Piše: Imota Dinaroid
29. ožujka 2009.

Nedavno se pojavio članak u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom "Diplari i guslari: Sve nas je manje " koji me je potaknuo da iznesem neka svoja razmišljanja. Naime, ovakvi apokaliptički članci o izumiranju naših gusala/dipala javljali su se i ranije u našemu tisku. Na jedan takav vrlo zloban članak iz "Feral Tribune" već sam ranije reagirao dokazujući da nije baš sve tako crno kako novinari prikazuju. Isto tako, nazočnost gusala/dipala različito se osjeća u različitim hrvatskim krajevima. Dok u Vrlici stanje možda i izgleda zabrinjavajuće, u nekim drugim hrvatskim krajevima (recimo u Hercegovini) stanje je puno bolje. Više...

Guslarsko-kulinarska večer kod Žaera u Posušju

Piše: Imota Dinaroid
23. ožujka 2009.

Putniče, namjerniče, ako se slučajno zatekneš u mističnoj zemlji hrvatskih Dinaroida , prve subote u mjesecu veljači, navrati rode u Posušje, u Gradac, na granici Dalmacije i Hercegovine, te posjeti kulu od gusala, dične dvore Marinka Grubišića Žaera . Nećeš požaliti, rode! Te se večeri u Marinkovim dvorima ne okupljaju niti vile niti vilenjaci, nit vukodlaci iz grobova crnih već guslar do guslara i junak do junaka. Herceg-Bosna, zemlja Dalmacija, dika naša, srce i nacija. Više...

RUŽA JOLIĆ : HRVATSKA BOŽICA GUSALA

Piše: Imota Dinaroid
12. ožujka 2009.

Događaj koji se zbio prošlog vikenda u Tomislavgradu trebao bi ući u anale hrvatskog guslarstva. Riječ je o predstavljanju knjige naše guslarice Ruže Jolić pod naslovom "Pisme za gusle". U nazočnosti mnoštva ljubitelja guslarsko-deseteračke umjetnosti o knjizi su govorili profesori Mijo Tokić i Jozo Mašić, te dipl. iur. Marko Matić. Po riječima Duvnjaka, predstavljači knjige Jozo Mašić i Marko Matić smatraju se vitezovima narodne baštine, a prof. Mijo Tokić njihov je nesumnjivi vođa (sjećamo ga se po uspješnoj organizaciji "Prvog festivala gusala i gange - Munchen 1992"). Više...

IZ POVIJESTI HRVATSKOG GUSLARSTVA : DUBROVAČKI GUSLAR 1909. GODINE (2. dio)

Piše: Imota Dinaroid
10. ožujka 2009.

U nastavku, Edward Steiner govori o sve većem iseljavanju Dubrovčana u Ameriku početkom 20. stoljeća koji sada "kopaju ugljen (Pennsylvania) ili čekaju na klupi u nekome jeftinom restoranu u New Yorku". Neki se od ovih iseljenika ponovo vraćaju kući u Dubrovnik te se njihova nazočnost i te kako osjeća u gradu kako u gospodarskom tako i u društvenome pogledu. Oni popravljaju zapuštene palače i donose novce, ali naš stari guslar ipak nije zadovoljan. Više...

Iz povijesti hrvatskog guslarstva: dubrovački guslar 1909. god. (1.dio)

Piše: Imota Dinaroid

28. veljače 2008.

Dubrovnik je nekoć bio snažno uporište hrvatskog guslarstva. Povijesni dokumenti svjedoče da gusle naše hrvatske odjekuju Stradunom, Kneževim dvorom i gradskim kavanama već stoljećima. O ovome svjedoče brojni povijesni dokumenti , likovni radovi i fotografije. Dovoljno se sjetiti da je u tome gradu živio i proslavljeni hrvatski slikar Vlaho Bukovac čija su djela, poglavito sa guslarskom tematikom, bila u službi slavljenja hrvatske narodne samobitnosti. Na stropu kazališta Marin Držić i danas se vide Bukovčevi guslarski motivi (na slici se vidi guslar, tj. Vlaho Bukovac osobno, sa guslama u rukama). Isto tako, u dubrovačkom kraju nekoć je živio i sa Bukovcem prijateljavao i proslavljeni češki slikar Jaroslav Čermak koji je također u svojim djelima rabio guslarske motive. O nazočnosti hrvatskih gusala u Dubrovniku svjedoče i strani putopisci. U mojim istraživačkim radovima u potrazi za hrvatskim guslarima kroz povijest nailazim i na knjigu jednog američkog profesora iz 1909. godine. Naslov knjige je Doseljenički val: njegovo slabljenje i rast ("The immigrant tide: its ebb and flow" ) a njen pisac - Edward A. Steiner. Više...