HRVATSKI GUSLAR

MOJ POSLJEDNJI UREDAK !

2009-08-25T22:14:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid

26. kolovoza 2009.

Eto, došao je i taj trenutak - rastanak. Već sam o ovome dosta razmišljao u zadnje vrijeme, poglavito sada kada se približava godina dana od prvag mog javljanja na blogu (12. rujna 2008).

Tada sam se izravno javio zvučnim prilogom, tj. svojevrsnim obraćanjem javnosti, riječima "Hvaljen Isus, hrvatska braćo i sestre, časni guslari i guslarice." Želja mi je bila da potaknem ljude da zajedno, svatko na svoj način, pomogne u spašavanju naše ugrožene guslarske baštine. Bio je to nastavak mog ranijeg djelovanja kada sam apsolutno sam - bez ičije pomoći - razbijao kroz svoje uretke na internetu, deset i više godina, laži i prevare brojnih pismoznanaca i farizeja koji su sustavno širili mržnju kako prema Dinaroidima tako i prema našim guslama. Što je žalosno, ova mržnja nije došla odozdo, prirodnim putem, tj, iz naroda, već je uslijedila kao rezultat stanja svijesti u društvu i političkog aparata koji je kreirao ne samo politiku već i takvu kulturu.

Bilo je to vrijeme rastuće boljševizacije jednog dijela hrvatskog društva, koji sebe prozvaše "građanima" a njihova ideologija -"građanska ideologija". Potom je nastala hajka na "bijele čarape", a "građani" počeše demonstrirati svoje "čovjekoljublje" histeričnim parolama - očistimo Zagreb od Hercegovaca, dolje guslari i gangaši." Bilo je to koncem 90-tih godina prošlog stoljeća, s pojavom rastakanja pozitivne konzervativne svijesti u Hrvata, raslojavanje HDZ-a, defetizam i beznađe. Gusle i Dinaroidi postaše velikom smetnjom raspištoljenim "građanima".

U takvom stanju pojavila se i moja naglašena želja da učinem nešto za pomoć našim guslama i dinaroidnoj baštini koja bijaše na velikim iskušenjima. Stvorila se i ideja o osnivanju udruge "Hrvatski guslar". Skupio sam dvoje-troje ljudi, koji su, doduše, malo što znali o guslama, ali su instiktivno shvatili da je to naše - hrvatsko - i da to trebamo čuvati. U grupi je bio i pok. Zlatko Grbeša, hrvatski nacionalist i dragovoljac u Domovinskom ratu koji se na internetu javljao pod imenom Istina ili Lupus. Ideja je, međutim, propala. Nitko nije želio biti predsjednikom, onda je Zlatko ubrzo umro i stvar je propala. Međutim, ja nisam mirovao. I dalje sam objavljivao članke na internetu prosvjetiteljske prirode s naglašenim ciljem promičbe naše guslarske baštine. Većina toga - kao obično - ostalo je nezamijećeno u očima javnosti, međutim, bilo je i onih koji su to sa oduševljenjem čitali .

Budući da to u svojoj konačnici nije urodilo nekim velikim plodom, pokušao sam u posljednje dvije-tri godine s pojavom internet fenomena - YouTube - pokrenuti i guslarsku slikopisnu ofenzivu. Pokrenuo sam kanal "HRVATSKI GUSLAR", prvi takve vrste na internetu. Pojava hrvatskog guslara na videu mnoge je šokirala: "Zar je moguće da Hrvati uopće gusle?", pitali su se mnogi neupućeni. Po njima su Hrvati samo klapanistanci ili tamburaši, ali nikako guslari. Nakon toga sam pokrenio i prvi album fotografija na internetu isključivo sa slikama hrvatskih gusala. I na kraju došla je ova mrežna postaja-blog- http://hrvatskiguslar.blogspot.com/ u rujnu prošle godine.

U prvim počecima imao sam veliku pomoć jednog momka iz Bjelovara (Jure) koji me je često opskrbljivao fotografijama, novinskim informacijama, skanirao mi knjige sa guslarskom tematikom itd. Mi smo neprestano hrabrili jedan drugoga, strepili, sanjali i neprestano smišljali planove za unapređenje naših gusala. Onda koncem prošle godine pridružio nam se novi bojovnik gusala - Lorens. Mlad momak, pun vitalnosti i neugasive - često puta zastrašujuće volje za radom. I njemu, kao i Juri, neizmjerno se dopao moj guslarski aktivizam kroz pisanu riječ, sliku, video, a ponekad i audio zapis. Nastale su ubrzo brojne prepiske među nama, kovali se planovi, ljudi su se upoznavali sa našim ciljevima itd. Također želim pohvaliti i našeg Domagoja - koji nas je počastio slikopisom guslara Čaljkušića, onda našeg Duvnjaka iz Zagreba koji nas je ugodno iznenadio slikopisom Prvog festivala gange i gusala - Minchen 1992.

Nakon dosta lošeg početka sa Google Groups, na prijedlog Lorensa stvoren je plan za stvaranje nove grupe na Facebook u siječnju ove godine sa željom upoznavanja ljudi o vrijednostima naših gusala i deseterca. U tome sam ga u potpunosti podupro što vidim da je bio pametan potez budući da grupa sve više raste u posljednje vrijeme. Ne samo da grupa raste već također raste i broj mrežnih postaja/blogs koje promoviraju hvatske gusle, kroz video, pisanu riječ, audio i slike (YouTube, Blogger, Facebook ...).

Međutim, ova mrežna postaja koju ja vodim (http://hrvatskiguslar.blogspot.com/) pokazala se najneuspješnijom što se tiče posjećenosti. Naime, već duže vrijeme nisam provjeravao podatake o posjećenosti bloga. To sam, međutim, danas učinio što me je neugodno iznenadilo. Samo 16 posjeta u jednome danu. Od toga 5 iz Hrvatske i 5 iz Srbije. A moj jedan drugi blog , od kojeg bih mogao imati i novčane koristi (nema veze sa guslama!) zabilježio je rast posjetitelja više od 2o posto iako sam ga već nekoliko mjeseci zanemario upravo zbog gusala.

Naravno, nikad ja nisam ni smatrao da će se ljudi razletiti na ovaj blog. Ovo je štivo ipak za manjinu, one odabrane, a ne za ulicu. Unatoč svemu, u prva tri mjeseca pojavljivanja ovoga bloga imao sam dnevno više ljudi nego sada. Dakle, posjećenost je očigledno u padu.

A što se tiče mojih priloga, smatram ih vrlo dobrima. Međutim, kako o njima drugi razmišljaju - pojma nemam jer , kako rekoh, malo tko i čita ove "bedastoće". Neki prilozi bili su pravi eseji, a neki i vrlo ozbiljni istraživački radovi. Možda je i to bio problem - previše teški za čitanje, i još teži za shvaćanje.

Bilo kako bilo - ovo je kraj priče. Dovoljno da zatvorim butigu, zaključam vrata, spustim roletne - i odoh na spavanac. Ipak, veseli me činjenica da sve što je izniklo iz ove mrežne postaje, tj. svi njeni ogranci, njena djeca - sve to raste i umnožava se. Dakle, majka umire, ali djeca rastu. Nije sve crno kako izgleda.

I na kraju, velika hvala svima koji su imali strpljenja družiti se sa mnom godinu dana na ovim stranicama kao i putem e-pošte. Vi ste bili moje nadahnuće, ali sam i dosta naučio s vama kroz razmjenu ideja.

~~Što se tiče sudbine ovih uredaka, ja ću ih zamrznuti, tj. neće više biti dostupni na ovim stranicama. Sve što će se ovdje naći bit će samo uvodno poglavlje u uredak ali ne i uredak sam po sebi. Izuzetak će biti kviz. On će stajati nepromijenjen.~~ Vidi nadopunu od 23. siječnja 2010. pri dnu uretka.

Činim ovo zbog činjenice da očuvam moje članke - koje držim svetinjama - od mogućih "silovanja" ili napada "troskota" i slične "živice", kao što mi se dogodilo nedavno na Google Groups kada sam izbrisao cijelu grupu zbog nepoželjnih reklama koje su se nenadano pojavile.

Naravno, ove ću sve članke staviti "online" na sigurno mjesto (najvjerojatinije Internet Archive) u PDF formatu (da ih svatko može skinuti). Možda ću svaki uredak obogatiti i audio zapisom svog čitanja kako sam to radio nekoć . Uredci će najvjerojatnije biti tematski složeni, možda ću dodati i neke moje ranije radove kao i one radove koje sam planirao objaviti na ovome blogu u budućnosti. Neki od tih uredaka skoro su gotovi, spremni za objavljivanje, a neki su još u nacrtu.

Evo što je između ostalog bilo u planu:

a) veći broj ogleda o povijesti hrvatskih gusala - kontroverze glede podrijetla gusala - do kolike su mjere mongolske i arapske gusle slične hrvatskim guslama, a koliko različite,
b) zašto povijest bilježi slijepe guslare, ali ne slijepe tamburaše,
c) gusle kao dječja igračka kroz povijest,
d) uloga Hrvata u razvoju albanske epsko-deseteračke baštine (podaci koje posjedujem malo su kome poznati),
e) posljednje putovanje starca "Milovana" - kako se Kačić dao na guslarska putovanja u dobrotvrne svrhe i kako je umro naposlijetku kao posljedica tog putovanja,
f) uloga gusala među franjevačkim redom kroz povijest,
g) fenomen slijepih guslara u povijesti,
h) zločin ličkih partizana (Srba) koji u jamu bacaju cijelu jednu hrvatsku obitelj te prisiljavaju starca guslara da gusli dok se njegova obitelj živa baca u jamu.
i) Kakve su bile primorske gusle (sa tri žice), kakva im je bila uloga i što se s njima dogodilo?
j) Gusle na sjeveru Hrvatske - nekad dosta rasprostranjena, poglavito u Slavoniji, ali ih sada nema - što se dogodilo?
k) Kolika je bila tržišna cijena gusala u Slavoniji 1875. godine i što se moglo kupiti za te novce?

Isto tako, u planu mi je bio razgovor putem brzoglasa sa nekolicinom vodećih hrvatskih guslara te snimke razgovora prenijeti na blog.

Eto, ovo bi bio kraj.
Zamolio bih sve komentare ili mišljenja - lijepa ili ružna, nije važno, da stavite u sami blog umjesto da mi šaljete email. Jednostavno, nisam siguran da li ću moći odgovoriti svakome pojedinačno jer sam trenutno jako zauzet.

NADOPUNA - 23. siječnja 2010. godine.

Članci više nisu zamrznuti. Odlučio sam ih ponovo otvoriti na zahtjev nekolicine čitatelja.Na žalost, gore navedena obećanja da sve članke stavim "online" na sigurno mjesto (najvjerojatinije Internet Archive) u PDF formatu (da ih svatko može skinuti), to još nisam uspio ostvariti zbog brojnih razloga (uključujući i moje zdravstveno stanje).

Imota Dinaroid

ZA GUSLE SPREMNI !

INTERAKTIVNI KVIZ O HR. GUSLARSTVU

2009-08-22T02:18:00.000-07:00

Priredio: Imota Dinaroid

22.kolovoza 2009.

Provjerite svoje znanje o hrvatskome guslarstvu. Pred vama se nalaze dvanaest pitanja višestrukog izbora. Više...

Deseterački udar na političku ostavštinu Ive Sanadera

2009-08-17T11:55:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid

17. kolovoza 2009.

Najvažniji događaj ovoga ljeta svakako je neočekivano povlačenje premijera Ive Sanadera iz politike. Razlog ostavci ostaje tajna, iako mnogi promatrači drže da je ona uvjetovana porazom njegove političke strategije kako na domaćoj tako i na međunarodnoj pozornici. O političkoj ostavštini Sanadera mnogi su iznijeli svoje mišljenje uključujući i hrvatske guslare. U očima guslara, Sanader ipak bolje prolazi od predsjednika Mesića. Dok je Mesić "partizanska hulja", Sanader je samo "hulja". Ali i jedan i drugi - "izdajnici". Više...

Thompson - anđeo čuvar naših gusala

2009-08-01T17:15:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
1. kolovoza 2009.

Napadi na Marka Perkovića Thompsona sve su učestaliji u posljednje vrijeme. Poglavito se to događa pred proslavu Dana domovinske zahvalnosti 5. kolovoza u Čavoglavama, malome mjestu u Dalmatinskoj zagori koje je mnogima trn u oku. Tako ni ovaj tjedan nije bio izuzetak. Međutim, sada to više niije ofenziva "muškardina" šumske revolucije - Mesića i Kajina - nasuprot Thompsonu već se eksplozija čula i u našim -"ustaškim" redovima. Rekao bi čovjek : luđe sada neg je bilo lani, buka, vriska u p'janoj mahani. Naravno, dobro uvježbani glumci i režiseri uz prikladno naciljane kamere željne drame i dojmljivih zapleta smislili su novu i još napetiju epizodu u našoj domaćoj Tv sapunici. Ona se, kao obično, pojavljuje pod istim nazivom - zatuci Thompsona, mamicu mu ustašku! I naravno, uvijek tu dobro dođu poneke korisne budale među "neprijateljima" koje od drveća ne vide šumu (slučaj Škabrnje ili Knina). Ova strategija lijepo je objašnjena u školama za kontraobavještajne službe. A ovu školu su, zna se, dobro izoštrili kako nacisti tako i Staljin. A sada eto i Mesić naš bradati. Dakle, prva lekcija - unesimo razdor i nepovjerenje unutar neprijateljskih redova. To se najčešće postiže traženjem bilo kakve afere među neprijateljima, a kada je nema - mi ćemo je izmisliti! Slijedeći stupanj jeste iskorištavanje naivnih budala duga jezika a kratke pameti. Neka oni laju umjesto nas! Sve to, naravno, začinit ćemo uobičajenom halabukom od strane "naše" medijske konjice uz uobičajen ratni poklič: "Oj ustaše, neka, neka, žalosna vas majka čeka..." Sada se postavlja pitanje: kakve to ima veze sa guslama?! Puno. Isti barjaci, ista konjica, mladenka i mladoženja. Više...

Raspištoljeni "građani" kontra guslara

2009-07-18T14:06:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
18. srpnja 2009.

Danas se hrvatske gusle ponajviše ignoriraju od strane vodećih državnih općila. Međutim, u onim rijetkim trenucima kada se o njima piše ili govori, uočavamo ili šprdnju na njihov račun ili pak otvoreni udar iz svih oružja. Naravno, sve se ovo odvija u ime velikih ideala kao što su napredak, antifašizam, ljudska prava i slični slogani plaćenih čovjekoljubaca i samozvanih boraca za ljudska prava. Jedan ovakav bahati napad na hrvatske gusle dogodio se nedavno u Slobodnoj Dalmaciji iz pera Hrvoja Prnjka pod naslovom "Kad nema heroja, guslarima su dovoljno dobri i Kerum i Bandić" . Više...

Guslar Mile Krajina nadmašio hrvatsku estradu, političare i moćnike

2009-07-01T12:50:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
1. srpnja 2009.

Društveni utjecaj i popularnost neke osobe, poglavito kada je riječ o zabavljačima i umjetnicima, teško je precizno izmjeriti. Nekoć davno, u doba kraljeva i plemića, guslari, trubaduri i dvorski umjetnici cijenili su se po broju nastupa u kraljevim dvorima ili plemićkim krugovima. Također i bogate mecene (sponzori) u službi umjetnika bili su značajnim pokazateljem njegove popularnosti. Danas, međutim, kriteriji su drugačiji. Učestalost nastupa nekog pjevača na državnoj dalekovidnici i krugovalu nekima su dovoljni u procjeni njegove tržišne vrijednosti. Isto tako i prodaja ploča. Međutim, što sa onim umjetnicima (poput guslara Mile Krajine) koji su obespravljeni od strane državne vlasti? Više...

Guslarski vodič kroz Dalmaciju i Herceg-Bosnu: festivali, priredbe i druženja - 2. dio

2009-06-10T22:18:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
11. lipnja 2009.

U nastavku slijedi drugi dio mog guslarskog vodiča kroz Dalmaciju i Herceg-Bosnu. Događaji u ovome dijelu pokrivaju drugu polovicu kalendarske godine od srpnja do prosinca. Više...

Guslarski vodič kroz Dalmaciju i Herceg-Bosnu: festivali, priredbe i druženja - 1. dio

2009-05-30T20:48:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
30. svibnja 2009.

U posljednjih desetak godina neprijatelji hrvatskih gusala, defetisti i žalosne sove već uporno kroje posmrtnu kabanicu našim guslama. Uglavnom su to umišljeni sociolozi gradske gerile ( poput Ive Žanića), lijeva novinarska pera - Miljenko Jergović, Predrag Raos, tiskotine poput bivšeg "Ferala" i još živućeg "Nacionala". Na njihovu žalost, hrvatske gusle neće da umru ( iz inata!). U nastavku, donosim spisak mjesta sa hrvatskih dinaroidnih područja (Hercegovine i Dalmacije) u kojima se hrvatski guslari tradicionalno sastaju, druže, te sudjeluju na lokalnim festivalima. Više...

Gusle moje iz šume i pećine

2009-04-29T20:49:00.000-07:00

Hrvatska misao kao izraz povezanosti hrvatskih gusala, planina, biljnog i životinjskog svijeta

U početku bijaše šuma i pećina - naša prva domovina. Pračovjek na jednoj strani a vuk i zmija na drugoj. Svi u istome prostoru - špilji - u pobratimstvu divljine, elementarnih sila, onda kada nismo žudjeli za prirodom jer smo zapravo bili sama priroda. Danas više ne postoje pećinski ljudi. Postali smo, eto, inteligentna bića a našu posvećenu toljagu krapinskog pračovjeka zamijenismo modernim toljagama - atomskim bombama. Međutim, naš bijeg iz šumsko-pećinskog svijeta ni danas nije okončan. Mistična svojstva podzemnih pećina privlače ne samo mudroslove i proroke kroz brojna stoljeća već i hrvatske guslare - danas i među nama. Više...

MARKO KRALJEVIĆ - HRVAT !?

2009-04-16T12:11:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
16. travnja 2009.

Hrvatska epika obiluje mnoštvom junaka, a najpoznatiji od njih svakako je Marko Kraljević. Nema sumnje, Mijat Tomić i Senjanin Ivo današnjem hrvatskom guslaru daleko su draži (naši su, rođo, naši...), ali jedno je sigurno: nema junaka i nema Hrvata kojeg su hrvatske gusle toliko proslavile kao "Srbina" Marka Kraljevića. Međutim, da li je povijesni Marko Kraljević doista Srbin? Ne - Srbin nije, dokazuje nam hrvatski znanstvenik i jezikoslovac Mate Šimundić . Marko Kraljević je Hrvat iz Imotske krajine, kaže Šimundić, točno iz onog istog mjesta (Opanci-Lovreć) gdje se Šimundić i rodio. Više...

GUSLE U HRVATSKOJ ZAJEDNICI TORONTA (KANADA)

2009-04-04T08:24:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
4. travnja 2009.

Moja istraživanja gusala među Hrvatima Sjeverne Amerike, dovela su me do knjige "Gusle and Ganga among the Hercegovinians of Toronto" (Ann Arbor, Michigan, USA : University Microfilms International, 1978. ISBN 0-8357-0321-5) koju je objavio američki profesor Jan L. Perkowski 1978. godine. Knjigu sam pročitao i kritički obradio te bih stoga sa čitateljima "Hrvatskog Guslara" želio podijeliti neka svoja zapažanja. Više...

POVODOM ČLANKA "DIPLARI I GUSLARI: SVE NAS JE MANJE"

2009-03-29T08:39:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
29. ožujka 2009.

Nedavno se pojavio članak u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom "Diplari i guslari: Sve nas je manje " koji me je potaknuo da iznesem neka svoja razmišljanja. Naime, ovakvi apokaliptički članci o izumiranju naših gusala/dipala javljali su se i ranije u našemu tisku. Na jedan takav vrlo zloban članak iz "Feral Tribune" već sam ranije reagirao dokazujući da nije baš sve tako crno kako novinari prikazuju. Isto tako, nazočnost gusala/dipala različito se osjeća u različitim hrvatskim krajevima. Dok u Vrlici stanje možda i izgleda zabrinjavajuće, u nekim drugim hrvatskim krajevima (recimo u Hercegovini) stanje je puno bolje. Više...

Guslarsko-kulinarska večer kod Žaera u Posušju

2009-03-23T19:36:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
23. ožujka 2009.

Putniče, namjerniče, ako se slučajno zatekneš u mističnoj zemlji hrvatskih Dinaroida , prve subote u mjesecu veljači, navrati rode u Posušje, u Gradac, na granici Dalmacije i Hercegovine, te posjeti kulu od gusala, dične dvore Marinka Grubišića Žaera . Nećeš požaliti, rode! Te se večeri u Marinkovim dvorima ne okupljaju niti vile niti vilenjaci, nit vukodlaci iz grobova crnih već guslar do guslara i junak do junaka. Herceg-Bosna, zemlja Dalmacija, dika naša, srce i nacija. Više...

RUŽA JOLIĆ : HRVATSKA BOŽICA GUSALA

2009-03-12T15:51:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
12. ožujka 2009.

Događaj koji se zbio prošlog vikenda u Tomislavgradu trebao bi ući u anale hrvatskog guslarstva. Riječ je o predstavljanju knjige naše guslarice Ruže Jolić pod naslovom "Pisme za gusle". U nazočnosti mnoštva ljubitelja guslarsko-deseteračke umjetnosti o knjizi su govorili profesori Mijo Tokić i Jozo Mašić, te dipl. iur. Marko Matić. Po riječima Duvnjaka, predstavljači knjige Jozo Mašić i Marko Matić smatraju se vitezovima narodne baštine, a prof. Mijo Tokić njihov je nesumnjivi vođa (sjećamo ga se po uspješnoj organizaciji "Prvog festivala gusala i gange - Munchen 1992"). Više...

IZ POVIJESTI HRVATSKOG GUSLARSTVA : DUBROVAČKI GUSLAR 1909. GODINE (2. dio)

2009-03-10T20:02:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
10. ožujka 2009.

U nastavku, Edward Steiner govori o sve većem iseljavanju Dubrovčana u Ameriku početkom 20. stoljeća koji sada "kopaju ugljen (Pennsylvania) ili čekaju na klupi u nekome jeftinom restoranu u New Yorku". Neki se od ovih iseljenika ponovo vraćaju kući u Dubrovnik te se njihova nazočnost i te kako osjeća u gradu kako u gospodarskom tako i u društvenome pogledu. Oni popravljaju zapuštene palače i donose novce, ali naš stari guslar ipak nije zadovoljan. Više...

Iz povijesti hrvatskog guslarstva: dubrovački guslar 1909. god. (1.dio)

2009-02-28T20:05:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid

28. veljače 2008.

Dubrovnik je nekoć bio snažno uporište hrvatskog guslarstva. Povijesni dokumenti svjedoče da gusle naše hrvatske odjekuju Stradunom, Kneževim dvorom i gradskim kavanama već stoljećima. O ovome svjedoče brojni povijesni dokumenti , likovni radovi i fotografije. Dovoljno se sjetiti da je u tome gradu živio i proslavljeni hrvatski slikar Vlaho Bukovac čija su djela, poglavito sa guslarskom tematikom, bila u službi slavljenja hrvatske narodne samobitnosti. Na stropu kazališta Marin Držić i danas se vide Bukovčevi guslarski motivi (na slici se vidi guslar, tj. Vlaho Bukovac osobno, sa guslama u rukama). Isto tako, u dubrovačkom kraju nekoć je živio i sa Bukovcem prijateljavao i proslavljeni češki slikar Jaroslav Čermak koji je također u svojim djelima rabio guslarske motive. O nazočnosti hrvatskih gusala u Dubrovniku svjedoče i strani putopisci. U mojim istraživačkim radovima u potrazi za hrvatskim guslarima kroz povijest nailazim i na knjigu jednog američkog profesora iz 1909. godine. Naslov knjige je Doseljenički val: njegovo slabljenje i rast ("The immigrant tide: its ebb and flow" ) a njen pisac - Edward A. Steiner. Više...

TRAKTAT O HRVATSKIM GUSLAMA , TURBANU I CRVENKAPI

2009-02-23T00:20:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
23. veljače 2009.

Vizualni izgled svake javne osobe, navlastito onog koji nastupa pred većim brojem ljudi na pozornici ili televiziji vrlo je važan. Ovo pravilo vrijedi i za hrvatske guslare. Štoviše, njihova odjeća, frizura i sveopći izgled imaju dodatnu težinu jer se naši guslari sa pravom smatraju nacionalnim "bardima", živim nasljednicima vjekovne epske baštine koja se pruža ne samo do praslavenskih bogova već i do mitološke Ilijade i Odiseje slijepoga Homera - praoca europske civilizacije. Više...

Povijesne crtice - hrvatske gusle u livanjskome kraju 1861. god.

2009-02-08T18:43:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid

8. veljače 2009.

Upravo sam dovršio čitanje jednog zanimljivog putopisa iz 1861. godine pod naslovom "Hercegovina ili Omer Paša i kršćanski buntovnici" ("Herzegovina; or Omer Pacha and the Christian Rebels") . Knjigu je znalački napisao Englez George Arbuthnot, a počinje najprije izviješćem o autorovu putovanju Dalmacijom. Knjiga potom opisuje autorove putašestvije turskom Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom te opisima krajolika, gospodarskih, političkih i inih prilika kako među Turcima tako i među kršćanima Herceg-Bosne. Posljednje poglavlje knjige govori o prilikama u Srbiji, ali su također zanimljiva i autorova zapažanja sa putovanja Hrvatskom, tj. Slavonijom. U knjizi se na jednome mjestu spominju i gusle i to baš među katoličkim pučanstvom, tj. Hrvatima livanjskoga kraja. Više...

IVAN RAOS O IŠČEZAVANJU GUSALA I PUČKE PJESME U IMOTSKOJ KRAJINI

2009-02-01T11:02:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
1. veljače 2009.

Malo je koji hrvatski književnik bio toliko intimno povezan sa guslama i hrvatskom pučkom baštinom Dalmatinske zagore kao Ivan Raos (1921-1987). Nikakvo čudo! Rođen i odrastao u čudnoj zemlji još čudnijih Dinaroida - Imotskoj krajini - Ivan Raos ne bježi od bogatog narodnog blaga svog rodnog kraja već , naprotiv , sretno primjenjuje to književno blago u svojim djelima. Raosa danas poznajemo po romanu "Prosjaci i sinovi" po kojem je snimljena i kultna TV serija 70-tih godina 20. stoljeća. Dakle, Raosova djela prava su riznica narodne mudrosti, filozofija kamena, krša i slika hrvatskog čovjeka - nekad lijepa, a nekad ružna - ali uvijek duboko prožeta osjećajima i brigom ne samo za tog istog čovjeka već i njegovom guslarsko-deseteračkom baštinom. Evo kako Ivan Raos - iz usta svog fiktivnog junaka - proživljava nestajanje gusala , gange i drugih narodnih običaja iz Imotske krajine ("Prosjaci i sinovi", Matica hrvatska, Zagreb, 2005, str. 584-585) ... Više

GUSLAR MILE KRAJINA U DRUŠTVU HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA ?

2009-01-25T04:49:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
25. siječnja 2009.

Kada bi neki hrvatski novinar proveo anketu i upitao ljude na ulici da li su ikada čuli, na primjer, za Božidara Bagolu Brezinščaka, Milana Osmaka i Lelu Zečković-Faverey - vjerujem da bi zbunjeno slegnuli ramenima i ne bi znali odgovor. Međutim, kada bi uslijedilo novo pitanje - da li znate tko je Mile Krajina - vjerujem da bi velika većina ispitanika pogodila o kome je riječ. Međutim, razlika između prve trojice ljudi i Mile Krajine jest u tome što su oni danas članovi elitne udruge Društva hrvatskih književnika ( Brezniščak i Osmak), ili pak sličnog, iako njima suprotstavljenog Hrvatskog društva pisaca (Lela Zečković-Faverey) dok Mile Krajina ne pripada niti jednome društvu. Više...

Moj zabranjeni slikopis "Croatian gusle vs. Dalmatian klapanistan" ponovo na internetu

2009-01-18T15:05:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
18. siječnja 2009
.

Moj zabranjeni slikopis "Croatian gusle vs. Dalmatian klapanistan" dobio je nova krila. Ne, nisam ga uspio staviti na YouTube. Sve sam pokušao da ga tamo ponovo stavim, ali bez uspjeha (vjerujem privremeno!). Međutim, slikopis je ponovo među nama i upravo na ovome blogu. Uživajte !

-------------

Prvi festival gusala i gange - München 1992.

2009-01-18T13:43:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
18. siječnja 2009.

Zahvaljujući jednome časnome vitezu hrvatskih gusala, dospio mi je nedavno u ruke jedan guslarsko-gangaški "dragulj", slikopis neizmjerne vrijednosti ne samo za povijest hrvatskih gusala i gange, već također i vrijedan dokument naše ratne stvarnosti (1991-1995). Riječ je o "Prvome festivalu gusala i gange - München 1992 ". Nakon nužnih dotjerivanja slikopisa (poglavito zvuka), skraćivanja i prilagođavanja za YouTube, kao i ubacivanja nekih dodatnih objašnjenja, ovu sam skraćenu verziju slikopisa (u dva dijela) danas - 18. siječnja 2009 - stavio na moj kanal HRVATSKI GUSLAR (YouTube). Više...

Kačić u Dalmaciji: različitost guslarsko-deseteračkih pravaca

2009-01-12T22:43:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
13. siječnja 2009.

Svi mi znamo Milu Krajinu, Željka Šimića i druge umjetnike hrvatskih gusala. U općoj svijesti hrvatskog puka oni predstavljaju jedini obrazac hrvatskog guslarstva. Sa pravom se smatraju suvremenim nasljednicima "starca Milovana" - Andrije Kačića Miošića. U hrvatskim knjigama o Kačiću se danas piše isključivo kao piscu deseteračkih stihova, a ni riječi o Kačiću guslaru (pitam se: da li se toga stidimo?). Više...

GUSLARSKI MANIFEST HRVATSKE "YOUTUBE" MLADEŽI

2009-01-05T12:13:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid

5. siječnja 2009.

Odlučio sam obilježiti početak nove kalendarske godine nečim novim, nečim što će nadahnuti naše mlade guslare te ih pokrenuti ne samo da kritički razmišljaju o stvarnosti u kojoj žive već i da spoznaju snagu hrvatskih gusala - jedinog preostalog branitelja hrvatske časti i ponosa pred naletima nečistivih sila modernizma, ultra-liberalizma i ostalog kuku-jadizma. Da, gusle naše hrvatske ! Više...

Zabranjen slikopis "Croatian gusle vs. Dalmatian klapanistan"

2008-12-29T03:03:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
29. prosinca 2008.

Već od same pojava mrežne postaje YouTube ( prije nego što je postala svojinom moćnoga Google-a) aktivno se javljam na njihovim stranicama. Odmah sam osjetio značaj i snagu tog globalnog medija. YouTube je predstavljao izazov jednoumlju, samovolji i gluposti pojedinaca kao i političkim prevarama nositelja vlasti i privilegiranih klasa. Srušen je monopol dalekovidnice (televizije). Svatko može biti vlastita dalekovidnica - ushićeno su besjedili vjesnici novoga doba. Vi še...

HRVATSKO GUSLARSTVO 2008. GODINE: OCJENE I KRITIKE

2008-12-27T16:01:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
27. prosinca 2008

Obično se na kraju svake godine daje sažeta slika - rekapitulacija događaja - o ključnim zgodama i ljudima koji su ostavili značajan trag na nekome polju. Dakle, postavimo sebi pitanje: kakva je bila 2008. godina u pogledu razvoja hrvatskog guslarstva? Čemu smo se radovali? Što nas je rastužilo? Više...

Gusle i hrvatski Božić

2008-12-13T12:23:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid

13. prosinca 2008.

U ovo vrijeme predbožićnog raspoloženja, odlučih se napisati nešto o božićnim običajima i našim hrvatskim guslama. Gusle i Božić? Da li imaju išta zajedničkog? Na prvi pogled - ništa! Znamo, hrvatske tradicionalne Božićne pjesme niti se pjevaju uz gusle niti su napisane u desetercu. A "U se vrime godišća" (15. st), jedna od najstarijih hrvatskih božićnih pjesama? Ne, ni ona nije nikla na guslarsko-deseteračkom stablu već na slabo rabljenoj sedmeračkoj versifikaciji. Koledarske pjesme? I opet ništa! Vrlo proširene u hrvatskim zemljama tijekom božićnih blagdana, a danas potpuno izumrle. Suho slovo na papiru! Ipak, povijesni dokumenti i hrvatska narodna predaja dokazuju da gusle imaju značajno mjesto kroz cijelu kalendarsku godinu uključujući i božićne blagdane. Više...

Gusle i hrvatski nogomet

2008-12-06T10:11:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid
6. prosinca 2008.

Ova je godina obilježila jedan od najdramatičnijih događaja u hrvatskoj nogometnoj povijesti. Bijaše to četvrtfinalna utakmica sa Turcima 20. lipnja u okršaju vodećih europskih nogometnih velesila (Euro 2008) . Nakon one povijesne bitke pod Siskom 1593 , sada ponovo nova bitka pod Bečom - Turci protiv Hrvata! Uspalile se strasti, nogometne i one poitičke, poglavito u Herceg-Bosni. Policija proglasila izvanredno stanje, krst časni na jednoj a polumjesec na drugoj strani. U ovakvome sveopćem nacionalnom deliriju i hrvatske gusle digoše svoj glas. Guslarsko-deseteračko streljivo brižljivo se pripremalo, gusle se oštrile u jednoj a gudalo u drugoj ruci. Više...

Jedan pogled na hrvatsku guslarsko-diplarsku scenu: da li doista izumiru naše gusle?

2008-11-29T01:05:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid

29. studenog 2008.

Iako dolazi od neozbiljnog anarhističko-ljevičarskog Ferala, njihova reportaža iz Pera Hrvoja Prnjka od prije tri godine o guslarsko-diplarskoj sceni u Hrvatskoj zavrijeđuje posebnu pažnju. Za svakog istinskog ljubitelja hrvatskih gusala ovo je bolan članak jer mi znamo da je on u biti istinit (iako u nekim crtama zloban i neobjektivan), a pogađa poput noža u živu ranu. U njemu Hrvoje Prnjak bez ikakvih iluzija i uljepšavanja donosi brutalnu sliku nestanka hrvatskih gusala sa naših prostora. Međutim, autor je previdio jednu stvar: prkos i inat hrvatskog srca! Da, čovjek umire, ali se isto tako čovjek i rađa. Politika se mijenja, svijest ljudi se mijenja a u tim promjenama i naše gusle mogu ponovo zakoračiti hrvatskom budućnosti kao što su to radile i u prošlosti više od tisuću godina. Isto tako, unatoč višegodišnjem kopanju sviježih grobova za naše gusle od strane raznih "stručnjaka" (uključujući i ovog Feralova reportera), one su ipak neka čudna bića. Ne daju se ubiti! Ranjene jesu, ali ne umiru. Ošamućene od brojnih udaraca, ali se i dalje drže. Nije li to u konačnici i njihova pobjeda - ostati na nogama, preživjeti u neprijateljskom okruženju, pred naletima bura i divljih oluja, a onda, kad sazori vrijeme i kad se mračni oblaci dignu sa hrvatskih prostora - ponovo procvjetati na hrvatskoj njivi. Ne samo procvjetati, već i zagospodariti!
Više...

Hercegovina na udaru: hrvatske gusle pod opsadom klapa !

2008-11-23T12:09:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid

23. studenog 2008.

Klapsko pjevanje je novija pojava koja je nastala, kao i njeni estradni brat "kancona", 60-tih godina prošloga stoljeća pokretanjem Omiškog festivala klapske glazbe. Ovaj kulturno-glazbeni pokret nosi sva obilježja jedne sekte poput Jehovinih svjedoka ili Adventista sedmoga dana a cilj mu je poništiti povijesno nasljeđe sredine u kojoj djeluje i nametnuti sebe kao jedinu religiju od koje sve počinje i završava. Kao i svaka sekta, oni posjeduju svoje "proroke" (kao što je Ljubo Stipišić Dalmata) , "svećenike" i glazbene "apostole". Imaju "bogomolje", manifeste, koncertne dvorane, i izdašnu potporu državnih vlasti (kako u Titovoj Jugoslaviji tako i u današnjoj Hrvatskoj). Riječ je, dakle, o dalmatinskom "jihadu" poluhrvata skorojevića koji, uz potporu vlasti, ljevičara i odnarođenih elitista manipuliraju hrvatskom kulturnom scenom. Njihov je cilj razbiti našu izvornu kulturnu baštinu i na njenim mrtvačkim kostima izgraditi "ljepšu" - mediteransku i europejsku Hrvatsku. O ovoj sam pojavi već ranije govorio u mome slikopisu "Hrvatske gusle vs. Dalmatinski klapanistan", ali vjerujem da to nije dovoljno jer Klapanistan dok ovo pišem već polako osvaja i posljednju tvrđavu hrvatstva - Hercegovinu. Dakle, vrijeme je za uzbunu !

Više...

Guslarska umjetnost i glazbeno tržište u Hrvata

2008-11-15T05:40:00.000-08:00

Piše: Imota Dinaroid

15. studenog 2008.

U posljednje vrijeme primam poruke od ljudi sa pitanjem kako i gdje se mogu kupiti guslarske pjesme. Na primjer, jedan naš čovjek rođen u Kanadi (roditelji su mu iz Dalmacije) kaže mi da se sa čuđenjem pitao, dok je bio mlad, zašto njegova majka obožava to guslarsko "smeće". Međutim , kaže on, sada kada sam ušao u tridesete godine, tek sada uviđam svu ljepotu i neprocjenjivu vrijednost hrvatskih gusala. Nadalje ističe da je svugdje tražio guslarske radove (u Kanadi, Hrvatskoj, na internetu) ali ih nigdje nije mogao pronaći. Stoga me pita da li ja imam kod sebe neke guslarske radove da bi ih on rado želio kupiti. Više...

Hrvatski guslar Dane Jurić - ŠIBENIČE, LEGENDA SI ŽIVA

2008-10-31T16:16:00.000-07:00

Priredio i pročitao: Imota Dinaroid

Pogovor knjizi guslarsko-deseteračkih stihova hrvatskog guslara Dane Jurića, "Šibeniče, legenda si živa" iz 1997. Pogovor - recenzija: Vesna Mrša. Ova Jurićeva knjiga izišla je u izdanju ogranka "Matice hrvatske" u Šibeniku. Više...

Gusle i medicina: Zašto guslari dugo žive?

2008-10-18T22:34:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
19. listopada 2008.

Već dugo pratim hrvatske guslare. a neke sam i osobno upoznao i s njima se družio. Prva stvar koja mi je upala u oči je njihovo besprijekorno tjelesno i duševno zdravlje kao i neugasivi optimizam koji iz njih zrači. Recimo, Mile Krajina je tipičan primjer jednog takvog guslara. Rođen daleke 1923. godine, on ne samo da je izvrsnog zdravlja, uvijek veseo i raspoložen, već je i u svojim poznim godinama još uvijek aktivan......(Nastavak dolje)

NAŠI HRVATSKI "GUSLARIĆI"

2008-10-10T22:06:00.000-07:00

Imota Dinaroid čita svoj uredak

Download

Piše: Imota Dinaroid

Mladi guslari ne postoje u Hrvata", žali mi se sa uzdahom razočaranja jedna neupućena gospođa.

Naime, riječ "hrvatski guslar" danas obično priziva sliku sijedoga starca sa prastarim glazbalom u rukama na nekome derneku, folklornoj priredbi ili, u zadnje vrijeme, sve popularnijim seoskim olimpijadama diljem Dalmacije ili Herceg-Bosne. Mladost i gusle su dvije nespojive stvari - poruka je koju vodeće hrvatske tiskotine naturaju prosječnome Hrvatu. Međutim, mladi hrvatski guslari ne samo da postoje već ih je i sve veći broj u posljednjih nekoliko godina. I ne samo to! Postoje i guslari - djeca koje naš puki naziva i "guslarićima" kao i privatne guslarske "škole", koje se obično organiziraju za ovu guslarsku mladež kroz brojna kulturno umjetnička društava. O ovome guslarskom pomlatku niti se piše niti govori u današnjim protunarodnim hrvatskim općilima. Naši "Europejci" žele ih baciti na sami rub kulturnog života, u podzemlje - u katakombe - kao uostalom i sve druge oblike hrvatske dinaroidne baštine - pa stoga neupućeni, poput rečene gospođe, i dobivaju krivu predodžbu o nepostojanju hrvatskih gusala među našoj mladeži. Više...

DESETOGODIŠNJICA "HERETIČKOG" URETKA "PROBUDITE SE DINAROIDI"

2008-10-04T07:04:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
4. listopada 2008.

"Zašto si izmislio novu riječ "Dinaroid" za Hrvate Dinarskog gorja kada imamo našu tradicionalnu riječ "Dinarac"?" upita me jedan pitac vrli . Ovo pitanje zahtijeva i odgovor. Dinarac je ružna umanjenica - deminutiv, a Hrvati brđanske krvi nikada nisu bili skloni umanjenicama (poglavito kada je riječ o vlastitim imenima). Stipe je Stipan, a ponekad i Stipanina. Stipica može biti samo nedoraslo dijete. Isto tako Ivan, Iko, Ikota...Marko, Markan, Markota... Nadalje, "Dinarac" se rimuje sa "komarac" (ajme !) dok se isto ne može reći za neke druge riječi koje završavaju sa "ac" - Hercegovac, Dalmatinac (čak niti "primitivac"). Nadalje, Dinarac nas također podsjeća i na novčanu valutu omražene Jugoslavije (dinarac sugerira čak i značenje koje je manje i od samoga dinara). Više...

GUSLE MOJE U NOVOME RUHU

2008-09-27T09:59:00.000-07:00

Imota Dinaroid čita svoj uredak:

U zadnjih nekoliko godina hrvatska folklorna baština (gusle, diple, narodna kola, ojkavica i deseterac) sve više prodiru na hrvatsku pop/rock glazbenu pozornicu. Marko Perković Thompson je tipični primjer jednog takvog guslarsko-brđanskog rock "ojkanja". Sjetimo se, na primjer, Thompsonove tipične guslarsko-deseteračke pjesme "Moj Ivane" koju godinama izvode i hrvatski guslari (vidi ovdje). Sjetimo se i česte folklorno-junačke simbolike na njegovim koncertima. Ojkanje je riječ koja svakako uznemirava tankoćudne dušice građanskih fukara koji se prodaju kao najveće prostitutke stranim utjecajima - kako u kulturi tako u politici i (ne)moralu. Tako je uvijek bilo, tako je i danas. Ili na primjer slučaj Jakova Gotovca? I njega su nekoć "građani" napadali što u hrvatsku operu uvodi brđansko-kamenjarski melos "primitivnih čobana" iz Dalmatinske Zagore i Hercegovine. >>Nama trebaju biti uzorom "napredni" Beč i Europa,<< govorili su "napredni" građani. Međutim, stvar je jasna: hrvatski puk je vjekovima rastao u okruženju gusala, dipala, ojkavice i deseterca...To je naša sudbina - naš genetski kod. I ne samo to! Naš je dinaroidni folklor raznovrsan, dinamičan i uistinu privlačan. On se prilagođuje i novim uvjetima što svjedoči opera "Ero s onoga svijeta" ali i moderna rock glazba u koju se savršeno uklapa.

Pored Marka Perkovića Thompsona, guslarski rock pravac se čak i više osjeća kod nekih drugih hrvatskih pop/rock glazbenika. Ovdje posebno ističem splitskog glazbenika Mojmira Novakovića koji svake godine u mjesecu kolovozu nastupa na Solinskom etno festivalu. Mojmirov cilj je da kroz modernu pop/rock izvedbu promovira hrvatski izvorni folklor i oživi naše zaboravljene napjeve. Iako je njegova glazba nova, revolucionarna i utemeljena na izvornoj hrvatskoj baštini, splitska čaršija, međutim, godinama pelcovana talijansko-mediteranskim klapetanjem i kanconom, jedva zamjećuje njegov rad.

I na kraju jedna antologijska vijest koja će svakako ući ne samo u povijest hrvatskog guslarstva već također i u povijest hrvatske pop/rock glazbe.

Više...

GUSLARSKO INTERNET RIBARSTVO, CYBER KAČIĆI I NAŠI ĆEVAPČIĆI

2008-09-22T16:46:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid

22. rujna 2008.

Nekada su sakupljači narodnoga blaga morali prijeći stotine kilometara hrvatskim krajevima u potrazi za izvornim narodnim pjesmama. Danas je, međutim, dovoljan samo internet i ponešto dobre volje. Jedan od lovaca na suvremene hrvatske deseteračke stihove jest i moja malenkost (Imota Dinaroid). Više...

FRANJO KUHAČ : "GUSLE SU HRVATSKE !"

2008-09-21T02:18:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid
21. rujna 2008.

Eto, i Franjo Kuhač je na mojoj strani !
Gusle su slavensko, ali ponajviše HRVATSKO glazbalo, kaže on daleke 1898. godine.

Ponovimo, dakle, neke činjenice.
U našim krajevima postojanje gusala najprije je zabilježeno među Hrvatima. Hrvati također i najviše spominju gusle u svojim ranim književnim radovima. Na primjer, prvi hrvatski roman "Planine" (1569) Petra Zoranića obiluje mnoštvom riječi posvećenim guslama, a spominje ih Marko Marulić i brojni stariji hrvatski pisci. Dakle, Hrvati već od davnih vremena daju guslama posebnu važnost, a preko Kačića i Hasanaginice gusle ne samo da osvajaju Balkan već i plijene pažnju kulturne Europe. Ovo su, dakle, ČINJENICE, a bajke prepustimo krivotvoriteljima povijesti i naivnim budalama. Više...
Križaljka

MILE KRAJINA : " MOJ ŽIVOTNI PUT I DRUŽENJE S GUSLAMA I PJESMOM "

2008-09-13T11:15:00.000-07:00

Piše: Imota Dinaroid

13. rujna 2008.

-------------

Hrvatski guslar Mile Krajine izdaje god. 1990. drugu knjigu svojih deseteračkih pjesama pod naslovom "HRVATSKE GUSLARSKE PJESME" (Zrinski-Čakovec). "Hrvatske guslarske pjesme" Mile Krajine zanimljive su ljubiteljima guslarsko-deseteračke poetike i zbog toga što pisac osobno progovara o svome teškome životu i djetinjstvu u Cetinskoj krajini, ali i o svojoj ljubavi prema guslama i desetercu (str. 111-114). Guslar Krajina također ističe zanimljive pojedinosti o guslarstvu na sinjskom području, svojim guslarskim uzorima te o okolnostima pod kojima se guslilo ili "kontalo" prije 2. svj. rata ( na sijelima, seoskim zabavama itd).

Ovdje prilažemo fotografiju Krajine sa korica rečene knjige.

MILE KRAJINA:

"MOJ ŽIVOTNI PUT I DRUŽENJE S GUSLAMA I PJESMOM"

I

Rođen sam 15. XI. 1923. godine u malom selu Zasiok, općina Sinj.
Majka Iva i otac Ivan imali su desetoro djece, a ja sam bio sedmo dijete. Majka mi je umrla, kada sam imao 6 godina, i tako sam bio prikraćen majčinske ljubavi i milovanja.
Tek se kroz maglu sjećam njenog lika i umilnog nježnog dozivanja: - Dođi, kudiljice moja.
Ovako ranjeno djetinjstvo ostavi na mene duboke tragove i stvori u meni emotivnu dušu prema svakoj majci i pjesmi.
Majka je za mene božanstvo, njoj pripada počast na najvećim visinama. Ne znam kako vratiti ljubav majci, osim da joj darujem pjesmu i molitvu.
Otac je bio drvodjelac svih potrepština na selu, bio je veliki majstor, čak je i vadio zube za nekoliko sela.
Nakon kraćeg vremena, poslije smrti majke, otac se oženio i doveo maćehu koja je imala i svoju djecu iz ranijeg braka.
Uza sve poslove završio sam osnovnu školu.

Više...